Manila, Filipina 20-22 Maiu, 2025, Workshop Internasionál kona-ba nomeasaun kualidade ba Patrimóniu Mundiál sira iha sudeste aziátiku hanesan kontinuasaun ba Programa Treinamentu kona-ba “Atualizasaun Lista Tentativu no Armonizasaun ba Sudeste Aziátiku ne’ebé hala’o tinan kotuk iha loron 27-30 fulan Agostu tinan 2024. Iha workshop ida ne’e akontese ho ho partisipasaun hosi péritu internasionál sira ba iha area patrimóniu kulturál no naturál ne’ebé iha experiénsia ba iha nomeasaun propriedade kulturál no natural ba iha lista Patrimóniu Mundiál UNESCO nian, iha tempu hanesan hetan partisipasaun mós hosi Orgaun Konsultivu ba Patrimóniu Kulturál Muindiál nian hanesan ICOMOS (International Council on Monuments and Sites) no Orgaun Konultivu ba Patrimóniu Natural Mundiál ka IUCN (International Union for Conservation of Nature). Alende péritu no membru orgaun konsultivu sira, hetan mós partisipasaun hosi reprezentante hosi nasaun sira iha Rejiaun Sudeste Aziátiku sira inklui Timor-Leste.

Reprezentante Timor-Leste nian iha workshop ne’e hamutuk ema nain tolu ne’ebé kompostu hosi ema nain-rua hosi Sekretária Estadu ba Arte no Kultura no nain-ida hosi Komisaun Nasionál Timor-Leste ba UNESCO.
Workshop ne’e hala’o durante loron tolu nia laran ho atividade sira ne’ebé tuir mai ne’e;
1.Workshop loron primeiru akontese iha cidade Intramuros. Intramuros maka sidade istóriku ho moru iha Manila, Filipina. Harii iha tinan 1571 durante ukun koloniál españól, ida-ne’e sai hanesan sentru polítiku, militár no relijiozu hosi Índia Orientál españól sira. Naran “Intramuros” signifika “iha muru sira nia laran”, refere ba nia estrutura fortifikadu ne’ebé dezeña atu proteje hasoru invazaun sira. Iha loron primeiru ne’e péritu sira fó-hanoin fila fali kona-ba konseitu báziku patrimóniu mundiál nia no fahe experiénsia no estudu kazu balun relasiona ho protesaun no administrasaun sítiu kultural sira ne’ebé nomea ona ba lista patrimóniu mundiál UNESCO nian.
2. Workshop Loron segundu nian akontese iha sala reuniaun Hotel Hilton Manila nian. Iha loron ida ne’e partisipante sira hetan enkorajamentu hosi lideransa sira ba protesaun patrimóniu mundál nian, hafoin ne’e iha sesaun ida hanaran Clinic Consultation, iha ne’ebé reprezenta hosi nasaun idak-idak hosi rejiaun sudeste aziatiku nian, aprezenta sira nia sítiu ho poténsia Outstanding Universal Value bai ha péritu sira hafoin simu sujestaun no rekomendasaun hosi péritu sira idak-idak. Alende ne’e, Administradór sítiu patrimóniu mundiál sira hosi Filipina, Malasia no Tailándia fahe sira nia experiénsia konaba problema, dezafiu no mekanizmu sira ne’ebé sira foti hodi halo administrasaun ba sítiu sira iha sira nia rai laran ne’ebé rejista ona iha lista Patrimóniu mundiál.
3. Ba loron terseiru nian partisipante sira hamutuk ho péritu internasionál sira halo exskursaun ba sidade edifísiu kolonial sira iha intramurus hodi vizita fatin sira hanesan; Fortaleza Santiago (Sidadela ida iha sékulu XVI ne’ebé maka hala’o papél xave iha istória Filipina nian), Igreja San Agustin (Patrimóniu Mundiál UNESCO nian no nuudar igreja fatuk tuan liu iha Filipina), -Katedrál Manila – Igreja Neo-Románika boot ida ne’ebé maka testemuña ona istória iha sékulu barak nia laran. Casa Manila – Muzeu ida ne’ebé hatudu moris Filipina nian iha era koloniál . Hafoin remata Exkursaun partisipante sira fila fali ba iha Igeja San Agustin no iha ne’ebé reprezentante hosi nasaun idak-idak halo fila fali aprezentasaun konaba sítiu ne’ebé sira propoin, oinsa péritu sira nia sujestaun kona-ba sitiu ne’e no saida mak sira planu atu halo tuir mai hodi nomeia sítiu ne’e ba iha lista tentativa UNESCO nian no Lista Patrimóniu Mundiál UNESCO nian.
Reprezentante hosi Timor-Leste nian konsege aprezenta sítiu históriku Timor-Leste nian ho di’ak no hetan sujestaun ne’ebé importante tebes hosi péritu sira no rekomendasaun sira ne’ebé ba sítiu patrimóniu mundiál ne’ebé Timor-Leste iha no oinsa Timor-Leste bele lori propriedade kultural no natural Timor-Leste nian ba iha Lista Patrimóniu Mundiál UNESCO nian. Oportunidade ida ne’ebé furak, nakonu ho aprendizajem maibé iha mós dezáfiu ne’ebé Timor-Leste presiza hasoru no hakat liu atu bele lori-patrimóniu kultural no natural hosi Timor-Leste ba iha lista Patrimóniu Mundi’al UNESCO nian. Nomeasaun propriedade kultural ka natural ida hosi nasaun ida ba iha Lista Patrimóniu Mundiál UNESCO nian laos buat ida ne’ebe Fásil maibé presiza governo iha vontade rasik, no kria kooperasaun diak ho komunidade, sosiedade sivil no akademiku sira atu nune’e bele sai susesu ba nomeasaun sítiu kultural ida hosi Timor-Leste ba UNESCO.