Dili, Timor-Leste — 5 Juñu 2025 — Komisaun Nasionál Timor-Leste ba UNESCO (KNTLU) asina ona akordu istóriku ida ho Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL) hodi implementa Servisu Metodolojia UNESCO-VISUS, inisiativa estratéjiku ida ne’ebé ho objetivu atu avalia asesu ba instalasaun eskolár sira no fornese informasaun seguransa edukasionál ne’ebé vital ba líder sira no polítika sira ne’ebé halo polítika.

Asinatura ne’e marka marku boot ida iha nasaun nia esforsu sira edukasaun no redusaun risku dezastre nian. Metodolojia UNESCO-VISUS (Inspesaun Vizuál ba Definisaun Estratéjia sira Atualizasaun Seguransa nian), ne’ebé dezenvolve no promove hosi UNESCO, dezeña atu avalia seguransa, asesibilidade, no funsionalidade hosi infraestrutura eskolár sira—asegura aprosimasaun ida ne’ebé bazeia ba dadus hodi halo eskola sira sai seguru liu no reziliente liu.

Inisiativa ne’e hala’o iha parseria ho UNESCO Jakarta no sei halo pilotu iha Timor-Leste tuir Programa Partisipasaun UNESCO nian. Hanesan parte ida hosi faze pilotu, metodolojia ne’e sei implementa iha eskola hamutuk 50—40 iha munisípiu kapitál Dili no 10 iha munisípiu Aileu. Eskola sira ne’ebé maka hili sei reprezenta nivel risku oioin no ambiente urbanu no rurál, hodi permite komprensaun komprensivu ida kona-ba dezafiu sira infraestrutura nian iha ambiente oioin.

Ko’alia iha serimónia asinatura ne’e, Sr. José Honório da Costa Pereira, Reitór UNTL, subliña importánsia husi parseria ne’e, hodi haktuir:

“Koperasaun entre UNTL no KNTLU nu’udar pasu boot ida ba oin.UNESCO hala’o papél krítiku iha área edukasaun no siénsia iha nível internasionál, no UNTL sente orgullu atu hola parte iha inisiativa ida-ne’e.Kolaborasaun ida-ne’e hasa’e ita-nia kapasidade hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál no avansu sientífiku.”

Metodolojia VISUS hetan ona implementasaun susesu iha nasaun oioin, inklui avaliasaun ba eskola 1,022 iha Itália, 100 iha El Salvador, 60 iha Indonézia, no 10 iha Laos. Ninia introdusaun iha Timor-Leste marka pasu tuirmai iha esforsu globál ne’ebé habelar hodi promove ambiente edukasionál ne’ebé seguru no reziliente liu.

Programa ne’e sei ezekuta ho kolaborasaun luan hosi parte interesada sira, inklui ministériu governu relevante sira, organizasaun lokál no internasionál sira, no instituisaun akadémika sira. Ida-ne’e hakarak atu kria modelu ida ba foti desizaun bazeia ba evidénsia iha planeamentu seguransa no infraestrutura eskolár.

Objetivu prinsipál husi programa ne’e mak atu kapasita autoridade nasionál no lider edukasaun sira ho informasaun krítiku ne’ebé sei informa polítika, alokasaun rekursu, no atualizasaun seguransa iha eskola sira. Ida-ne’e mós sai nu’udar instrumentu edukasionál, hodi envolve universidade sira hanesan UNTL iha aplikasaun prátika siénsia no teknolojia nian ba benefísiu nasionál.

Projetu-pilotu nia rezultadu sira sei fornese fundasaun ida ba eskala metodolojia nian iha nasaun tomak iha faze sira tuir mai, hodi kontribui ba sistema edukasaun ida ne’ebé reziliente liu ba estudante hotu-hotu iha Timor-Leste.

Loading

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *