Governu, liuhosi Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Floresta servisu hamutuk ho Komisaun Nasionál Timor Leste ba UNESCO (KNTLU), iha parseria ho Organizasaun Nasoins Unidas ba Edukasaun, Sientífika no Kultura (UNESCO) iha Jakarta, organiza workshop Nasionál nomeasaun Parke Nasionál Nino Koni Santana nu’udar Fatin Dezignadu no Asaun UNESCO nian Planu ba Programa Prezervasaun “O Homem e a Biosfera”.

Eventu ida ne’e halao iha loron 7 fulan Agostu tinan 2024 iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Dili no 7- 8 Agostu 2024 kontinua ba munisípiu Lautem, atividade ne’e hanesan halo parte iha esforsu konservasaun no dezenvolvimentu sustentável Parke Nasionál Nino Konis Santana nian.
Semináriu ne’e mós ho objetivu atu kria komisaun ida ne’ebé asegura katak rekizitu hotu-hotu ne’ebé ezije ba kandidatura ba UNESCO kumpre antes prazu ne’ebé estipula ona, 30 Setembru.

Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta, S.E. Sr. Marcos da Cruz, destaka importánsia atu hetan estatutu ida ne’e ba Parke Nasionál Nino Konis Santana, hodi konsidera “sentru biodiversidade nian” ne’ebé “sei kontribui ba valór ekolójiku no kulturál”, “intensifika esforsu Governu nian iha parte konservasaun no dezenvolvimentu sustentável parke nian”.
Iha ninia diskursu, Sekretáriu Estadu Floresta, S.E. Sr. Fernando Vieira da Costa, subliña kompromisu IX Governu Konstitusionál hodi promove sustentabilidade no konservasaun biodiversidade.

“Bazeia ba polítika IX Governu Konstitusionál no programa sira ne’ebé aprova ona husi Parlamentu Nasionál, ita-nia jestaun floresta nia objetivu atu dezenvolve Sistema Nasionál Área Protejida no Parke sira, nune’e mós Konservasaun Biodiversidade,” nia deklara.
Sekretáriu Estadu mós hato’o agradesimentu ba Ryuichi Fukuhara husi UNESCO Jakarta no Prof. Purwanto, husi Indonézia, “ba ninia kontribuisaun valiozu no fahe esperiénsia”.

Rekoñesimentu internasionál ba Parke Nasionál Nino Konis Santana ne’e “la’ós destaka de’it valór ekolójiku no kulturál parke nian, maibé reforsa mós mekanizmu konservasaun no dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste”. “Dezignasaun hanesan rezerva biosfera nian sei kontribui maka’as ba promosaun ekoturizmu nian no envolvimentu komunidade lokál nian iha prezervasaun biodiversidade nian.”
Serimónia ne’e partisipa hosi Koordenadór Rezidente Nasoens Unidas nian iha Timor-Leste, Sr. Funmi Balogun, reprezentante UNESCO iha Jakarta, Sr. Ryuichi Fukuhara, entre bainaka sira seluk.

Loading

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *